Aktinička keratoza, evo što trebate znati

Aktinična keratoza (AK) su hrapavi, ljuskavi dijelovi kože koji mogu izgledati poput bradavica ili madeža. Najčešće se nalaze na licu, ušima i vratu, ali AK se može pojaviti i na prsima i gornjem dijelu leđa. Mnogi ljudi razvijaju AK kako stare zbog stalnog izlaganja suncu i nakupljanja mrtvih stanica kože tijekom vremena. Aktinična keratoza se može teško razlikovati od benignih izraslina poput seboroične keratoze ili od raka kože poput karcinoma bazalnih stanica ili karcinoma skvamoznih stanica.

Što su AK-ovi?

AK, također poznate kao solarne keratoze ili senilne bradavice, oblik su predkanceroznih lezija kože. AK nastaju zbog pretjeranog izlaganja suncu i pojavljuju se na područjima kože izloženim suncu. Relativno su česte u starijih osoba, obično se pojavljuju nakon 60. godine, ali se mogu pojaviti u bilo kojoj dobi. Većina ljudi ima jedan ili dva AK-a, a da to i ne zna – tako su česti! Međutim, ako primijetite neuobičajenu izraslinu na svojoj koži, posjetite liječnika radi procjene. Rano otkrivanje ključno je za sprječavanje ozbiljnijih problema kasnije.

Što uzrokuje AK?

Točan uzrok aktiničnih keratoza nije poznat, ali se vjeruje da su uzrokovane opetovanim izlaganjem ultraljubičastom zračenju. Većina pacijenata s AK ima povijest pretjeranog izlaganja suncu bez korištenja odgovarajuće kreme za sunčanje. UV svjetlo može oštetiti DNK stanica kože i također može oslabiti vaš imunološki sustav i otežati vašem tijelu borbu protiv infekcija. Kao rezultat toga, mnogi stručnjaci vjeruju da aktinične keratoze zapravo mogu biti simptom temeljnog stanja, a ne samo problem kože uzrokovan suncem. Ako sumnjate da biste mogli imati AK, odmah se obratite svom liječniku.

Dijagnoza AK-a

Budući da postoji nekoliko stanja kože koja mogu uzrokovati crvene mrlje koje se ljuskaju na vašoj koži, morate posjetiti dermatologa za točnu dijagnozu. Prema Mayo Clinic, aktinične keratoze (AK) imaju tendenciju razvoja na dijelovima vašeg tijela koji su bili izloženi suncu. Često se pojavljuju kao crvene mrlje s ljuskavim ili ljuskavim izgledom na dijelovima ruku, nogu i lica. AK obično ne bole, ali mogu biti svrbežni ili bolni ako ih iritira odjeća ili nakit. AK obično ne zahtijevaju liječenje osim ako ne postanu dosadni.

Mogućnosti liječenja

Kada je u pitanju liječenje aktinične keratoze, vaš dermatolog će imati nekoliko mogućnosti. Svaka opcija ima svoj popis rizika i prednosti, pa je najbolje da o svim dostupnim opcijama razgovarate osobno sa stručnjakom prije nego što donesete odluku. Uobičajeni tretmani uključuju: kiretažu/eksciziju: ovo je često prva linija liječenja za AK. Koristeći kiretu ili oštricu, vaš dermatolog će ukloniti (izrezati) gornji sloj kože gdje je nastala AK. Vaš liječnik može koristiti lokalnu anesteziju tijekom liječenja.

Kriokirurgija: Slično kiretaži/eksciziji, kriokirurgija zamrzava i uklanja AK lezije. Vaš liječnik može koristiti sprej s tekućim dušikom ili elektrokiruršku sondu tijekom liječenja. Fotodinamička terapija (PDT): PDT uključuje nanošenje fotosenzibilizirajućeg agensa izravno na vašu kožu nakon čega slijedi izlaganje svjetlu kako bi se uništile abnormalne stanice.

Kako se riješiti AK-a?

Aktinične keratoze (AK) uobičajene su nekancerozne izrasline kože na područjima tijela izloženim suncu. Iako ne uzrokuju nikakve zdravstvene probleme, ljudi koji imaju AK često ih se pokušavaju riješiti jer mogu biti neugledni. Srećom, postoji niz tretmana koji se izdaju bez recepta i na recept koji pomažu u liječenju i smanjenju simptoma AK-a. Evo svega što trebate znati o sigurnom liječenju aktiničnih keratoza.

Smatra se da je sunčeva svjetlost jedan od vodećih uzroka aktiničnih keratoza, zbog čega liječenje gotovo uvijek uključuje smanjenje izloženosti UV zrakama. Zaštita od sunca dokazan je način za ublažavanje simptoma AK jer pomaže usporiti oštećenje stanica blokirajući UV zrake prije nego što mogu prodrijeti u vašu kožu. Neki ljudi prijavljuju upotrebu lokalnih aplikacija poput alfa hidroksi kiseline ili kreme sa sumporom, dok se drugi oslanjaju na kemijske pilinge, svjetlosnu terapiju ili laserski tretman.

Savjeti za prevenciju

Iako ne postoji dokazan način za sprječavanje aktiničnih keratoza, postoje načini da smanjite rizik od njihovog razvoja. Klonite se intenzivnog sunca što je više moguće i provjerite radi li filtar solarija ispravno. Uvijek nosite šešir, sunčane naočale i kremu za sunčanje kada ste vani, čak i ako je to samo nekoliko minuta – UV zrake i dalje mogu oštetiti vašu kožu čak i u oblačnim danima. Ako imate svijetlu kožu ili svijetle oči, razmislite o korištenju dodatnog SPF-a (ili nabavite SPF u spreju koji se lako nanosi).

Ako ste u svojoj obitelji imali povijest AK-a, razgovarajte sa svojim liječnikom o uzimanju suplemenata vitamina D ili jedenju hrane bogate vitaminom D (poput lososa). Konačno, ako primijetite nove mrlje na koži ili postojeće mrlje koje mijenjaju oblik ili boju, odmah posjetite dermatologa. Važno je rano otkrivanje i liječenje!