Misterij kosog tornja u Pisi
Kosi toranj u Pisi, u gradu Pisi, Italija, treći je najviši samostojeći zvonik na svijetu i najviši u Italiji. Počeo se naginjati 1178. i počeo se prevrtati pod sadašnjim kutom od oko 4 stupnja oko 300 godina kasnije. U početku je toranj bio izgrađen ravno jer je bio izgrađen na nestabilnom tlu koje nije moglo podnijeti njegovu težinu bez prevrtanja.
Izgradnja tornja
Izgradnja tornja započela je 1173., a dovršena 1372. Prvotno je trebao biti zvonik, ali se ubrzo nakon izgradnje počeo naginjati. Razlozi za to su do danas nepoznati. Neki vjeruju da je to možda zato što su graditelji pokušavali izgraditi što višu i što bržu strukturu ne obraćajući pozornost na temelje. Drugi kažu da je možda došlo do potresa koji je uzrokovao pomicanje tla ispod temelja. Bez obzira na razlog, mnogi ljudi iz cijelog svijeta svake godine dolaze vidjeti ovu kultnu zgradu i zapitati se o njezinoj povijesti.
Potonuće tornja
Izgradnja tornja započela je 1173. godine, ali budući da je izgrađen na nestabilnom tlu, temelji su počeli tonuti. Potonuće je postalo izraženije kada je izgradnja obližnjih zgrada nastavila pomicati tlo ispod njega. Do 1178. jedna je strana potonula gotovo tri stope i rad je zaustavljen. Gradnja je ponovno započela 1198., ali ovaj put su upotrijebili novu metodu koja je kombinirala šut i mort kao temelj.
Kada se ovaj drugi toranj počeo previše naginjati zbog pomicanja s jedne na drugu stranu, radovi su ponovno zaustavljeni i nikada nisu završeni. Postoje mnoge teorije o tome što je uzrok tome; neki vjeruju da je to zato što izvorni temelji nisu bili dovoljno duboki, drugi misle da građevinski materijali nisu bili dovoljno čvrsti ili da je bilo strukturalnih problema koji su se s vremenom povećali zbog slabog dizajna i loše izrade.
Obnova tornja
Stručnjaci su još 1990. godine predlagali stabilizaciju tornja bušenjem vijaka u njegovu bazu i ispunjavanjem praznina betonskom smjesom. Također su predložili mjere za zaustavljanje curenja vode ispod temelja. Međutim, to se pitanje nije rješavalo sve do 2008. kada je tadašnji talijanski premijer Silvio Berlusconi zadužio inženjera Riccarda Morandija da pronađe rješenje.
Morandi je otkrio da bi popunjavanje šupljina ispod tornja bilo preteško jer se nalaze na privatnom posjedu i trebale bi godine da se završe. Umjesto toga predložio je korištenje kabelske mreže oko njega, slične onima koje se koriste za građevinske dizalice i naftne platforme. Ideja je odobrena 2009. godine, ali je odgođena zbog financijskih ograničenja.
Fizika iza naginjanja
Zašto se naginje? Zašto sada toliko više naginje nego u prošlim stoljećima? Kako možemo spriječiti da se njegovo naginjanje pogorša i izazove strukturalno oštećenje tornja? Misterij iza Kosog tornja u Pisi je onaj o kojem se razmišljalo stoljećima. Neki ljudi vjeruju da je graditelj sigurno pogriješio, budući da nema zapisa o tome kada je počela gradnja ili koji su materijali korišteni za gradnju.
Drugi vjeruju da je postojao nedostatak u tome kako su ga izgradili i kada su to shvatili, pokušali su ga popraviti, ali nisu uspjeli. Treći pak kažu da je gravitacija s vremenom pobijedila i uzrokovala ovo naginjanje, budući da su dvije strane rasle različitim brzinama.
Mitovi koji okružuju naginjanje
Jedna od najpoznatijih turističkih atrakcija u cijeloj Italiji, misterij koji stoji iza ove drevne kule raspravlja se stoljećima. Neki kažu da je sagrađen na neravnom temelju i da se naginje jer je ta strana teža. Drugi tvrde da je njegov nagib uzrokovan promjenama razine tla tijekom vremena ili čak vjetrovima. Pravi razlog njegova naginjanja još uvijek nije poznat, ali postoje neke teorije o tome što je to moglo uzrokovati. Jedna takva teorija uključuje kran koji se srušio tijekom izgradnje i gurnuo jednu stranu uzrokujući da se toranj također nagne.
Drugo moguće objašnjenje je da su radnici koristili užad i remenice za podizanje teškog kamenja, što je moglo dovesti do toga da jedna strana bude teža od druge. Bez obzira što ga je uzrokovalo, ovaj će prekrasni toranj još godinama fascinirati ljude!
Photo by Rachel Claire
Sponzor rubrike Putovanja: ICT putnička agencija
